Naša agencija dizajnirala je službeni plakat predstave. Zadatak je bio postići savršen, ali istovremeno pomalo i „nagrižen" retro ugođaj koji predstavlja aktere drame u „dorađenoj" formi. Kao osnova poslužila je fotografija glumaca sa seta, ali sam dizajn otišao je nekoliko koraka dalje... Upečatljiva tipografija koja već sama po sebi „utjeruje strah u kosti", ali i sumorna atmosfera naglašena mnogim detaljima, rezultirali su ipak skladno dizajniranim plakatom koji će zasigurno privući pozornost publike te doprinijeti publicitetu predstave.
Predstava je nastala prema tekstu "Spremni", mlade i nagrađivane hrvatske autorice Kristine Gavran, a režiju potpisuje Jelena Kordić Kuret. Jubilarna 25. kazališna sezona HNK Mostar, prema riječima ravnatelja Ivana Vukoje, trebala je biti ne samo jubilarna, nego, po mnogim parametrima, do sada i njihova najuspješnija sezona. Vjerojatno bi i bila da se nije pojavila korona. No, kada je izgledalo da je sve stalo, u kazalištu su započeli rad na novoj predstavi.

Drama „Spremni" je, iako se ne čini tako na prvi pogled, zapravo komedija, i bavi se obitelji koja je prepuna straha. Njihova paranoja od svega izvan sigurnosti vlastitog podruma je komična, ali i duboko tragična. Iako pisan 2012. godine, tekst jako rezonira s današnjim vremenom i krizom koju živimo. Predstava se bavi fenomenom straha i onim u što se ta urođena, primarna ljudska emocija pretvara kada se koristi kao sredstvo manipulacije. Autorica predstave kaže kako je, kroz prizmu jedne obitelji, ovo priča o cjelokupnom društvu i različitim njegovim fenomenima te načinima odražavanja na pojedinca i posljedicama. Protagonisti nemaju imena, a radnja nas zatiče in medias res, dakle dramaturgija nije linearna nego podliježe zakonitostima antidrame. Prostor je univerzalan, dijalozi su u vidu parola i obesmišljeni, a sve u cilju prikazivanja besmisla.

Jedan od glavnih likova, Robert Pehar, kaže kako se drama ne bavi samo izvanrednim okolnostima nego prikazuje i na koje načine strah utječe na pojedinca, na obitelj kao nukleus društva te konačno i na samo društvo, odnosno što znači kolektivni strah. Ovo je predstavu koja reflektira apsurdnosti svake vrste, pokrenute upravo tim imaginarnim strahom od svega što nije kao 'mi'. Za što smo spremni? Za sve, osim za normalan život, možda smo i spremni, ali sigurno ne za ovaj svijet, i ne za human, svevremen i sveprostoran suživot u njemu.